Te Taki Marau
Ko tā te rangatira kai...
Nau mātua mai ki tēnei wāhanga o Te Ara Tiatia! He tangi tā te manu, he kōrero tā te tangata. Koina te tino take o tēnei pou o Te Ao Tangata o Te Ara Tiatia, ko te ako, ko te rangahau, ko te whakamātautau, ko te rēhia, ko te kōrero i tō tātou reo rangatira! Hei waka eke noa te reo rangatira mō ērā atu marau. Ma te pakari o te reo e tere atu ai te waka o te mātauranga.
Hei whai i tētahi atu marau, ka ngāwari atu ina he reo pakari tōu – me ngā tini kupu, me ngā hanga reo huhua – kia uru kaha ai ki roto i tētahi kaupapa. Kei ngā kaiako o marau kē te tikanga hei whakatauira i ngā kupu, i ngā kīanga, i te reo ā-marau e hāngai ana ki ā rātou ranga. Engari ko tō te akoranga e aro ana ki te reo rangatira ake, kei tētahi taha, hei wharepakari e kaha rawa ai ngā uaua o te reo, ā, kei tērā atu taha, hei pātaka kōrero e torotoro ai, e ngahau ai te tangata i ngā taonga o te reo.
Ko ngā tāngata katoa o te akoranga rumakanga Māori –ākonga mai, kaiako mai, whānau mai, hapū mai – me aro ki te kounga me te kōrero o te reo rangatira. I ngā ranga o te reo rangatira, ko te kounga o te reo te tino aronga. Ka ahua ake te kounga i ētahi āhuatanga:
- ko te ako i te āta whakarongo, i te whakarongo whaiwhai take;
 - ko te kōrero rautaki nei i ngā momo reo;
 - ko te āta tātaritari i te kōrero kia marama atu ai i a koe e pānui ana;
 - ko te tuhituhi i ngā momo tuhinga e whai take ana ki tētahi hunga pānui;
 - ko te rangahau i te ahunga mai o te reo, ā, mohoa noa nei;
 - ko te torotoro i ngā taonga mātāreo;
 - ko te rangahau i ngā take reo me te māherehere i te rauora o te reo.
 
Kāore e kore, i tīmata te whai i ēnei āhuatanga e mau ai te kounga o te reo i te tau tuatahi o te kura. Engari kua tata mai ngā wero o te Tohu Mātauranga, o ngā whakataetae ā-motu (he pērā me ngā Manu Kōrero), o te whiriwhiri i te ara mahi e tohutohu ana i ngā taumata reo o te pakari, o te rauaro, o te tōrire, o te auaha e tika ana, mei kore rānei e pōkia atu.
Tērā hoki tētahi wāhanga hirahira o te ingoa o te marau nei, arā, ko te kupu rangatira, ko te kupu e hoki ai tātou ki te kounga o te reo. Ko te kounga o te reo hei ngana atu, takitahi nei, takitini nei. Mā tēnā, mā tēnā o tātou e pātai ake mehemea e rongo ana (otirā e whakarongo ana), e kōrero ana, e pānui ana, e tuhituhi ana, e whakamana ana – rahi nei – i te reo Māori kounga nei. Ahakoa te mahi, me rapu hoa i waho atu o te ranga kia pai ai te whakautu. Me whakariterite hoki ngā whānau me ngā hapū i ngā huarahi e hora atu ai te reo Māori i tua i ngā kura me ngā mahi ōkawa.
Hei kōrero whakamutunga, he whakatūpato. He kaha rawa te ako o te tangata i tētahi reo ina hiahia rānei, ina mau rānei hei tikanga. Hei tikanga te ako i te reo Māori i te akoranga rumakanga Māori. Hei iwi, me rapu ngā huarahi e hiahia ai ngā tāngata katoa ki te ako.
Ka tangi te tītī, ‘Tī!’ Ka tangi te kākā, ‘Kā!’ Ka tika!
Ngā Wehewenga o Te Reo Rangatira
| 
 Whakarongo  | 
 Kōrero Whakamōhio  | 
 Kōrero Auaha  | 
 Pānui  | 
 Tuhituhi Whakamōhio  | 
 Tuhituhi Auaha  | 
 Te Ahunga  | 
 Ngā Mātāreo  | 
 Ngā Take  | 
| 
 • Ka mārama ki te reo kōrero o tētahi atu. • Ka whai i te ia ongā korero. • ka ‘rongo’ i ngā kōrero kāore i whakapuakina.  | 
 • Ka pono te takitaki i te kaupapa. • Ka whai ngā kōrero i ngā kawa. • Ka oho te hunga whakarongo e tika ana i ngā korero.  | 
 • Ka tito i ngā kōrero o te kaupapa. • Ka hanga i te aronga hou. • Ka rata, ka ngahau te hunga whakarongo e tika ana i ngā kōrero.  | 
 • Ka mārama ki te reo kōrero o tētahi atu. • Ka whai i te ia ongā korero. • ka ‘rongo’ i ngā kōrero kāore i whakapuakina.  | 
 • Ka pono te takitaki i te kaupapa. • Ka whai ngā kōrero i ngā kawa. • Ka mārama ngā kōrero ki te hunga pānui e tika ana.  | 
 • Ka tito i ngā kōrero o te kaupapa. • Ka hanga i te aronga hou. • Ka rata, ka ngahau te hunga pānui e tika ana i ngā kōrero.  | 
 Ka tūhura i te panoninoni o te reo: • i te takenga mai i Hawaiki; • i te taenga mai o te Pākehā; • i te hanga o te reo mohoa ake nei; • i te ahunga atu a muri nei.  | 
 Ka tūhura i tētahi hanga o te reo Māori: • i ngā momo kupu; • i te reo o tētahi momo mahi; • i te reo o ngā takinga kupu, arā, o ngā waiata, o ngā haka, o ngā karakia, o ngā aha atu,o ngā aha atu. 
  | 
 Ka tūhura i ngā take e takutaku ana rānei, e taurima ana rānei i te reo.  |